Blog · 19. novembra 2026. · 5 min čitanja

Prvo plati sebe: štednja ide prva, a ne ono što preostane

Kako da štednja ide prva, a ne ostatak: jedan mali procenat na dan plate, poseban račun i primer sa računicom. Počni od 1 do 3% i podigni kasnije.

Milica Tešićosnivačica Salda

Jelena svakog meseca kaže sebi da će ono što ostane do kraja meseca staviti sa strane. Ostane tek ponekad, a i tada se do sledeće plate nekako potroši. Nije nemarna: njen plan zavisi od toga da joj na kraju meseca ostane i novac i volja. Rešenje je da obrne redosled: prvo se izdvoji mali iznos, pa se troši ono što je ostalo na računu. To se zove "prvo plati sebe" i ne traži da zarađuješ više, samo da novac prođe drugim putem.

Zašto "ono što ostane" retko ostane

Kad štediš ostatak, štednja je poslednja na spisku, posle svih računa, marketa, izlazaka i neplaniranih stvari. Do kraja meseca ostane onoliko koliko je ostalo, a to je često nula. Potrošnja je rastegljiva: ako je na računu više novca, troši se više, ne svesno, nego zato što je novac pred očima.

Kad se redosled obrne, štednja više ne zavisi od tvoje snage volje na kraju meseca. Odluka se donese jednom, mirno, a ne svakog dana pred izlogom. Ovo je i razlog zašto ljudi koji štede "iz ostatka" često osećaju krivicu: ne zato što troše previše, nego zato što je plan bio loše postavljen.

Koliko da izdvojiš: počni malo

Nema broja koji važi za svakoga. Zavisi od tvojih fiksnih troškova, porodice i toga da li imaš dugove. Zato:

  • Ako ti je teško, kreni od 1 do 3% plate. Cilj prvih meseci nije iznos, nego navika.
  • Ako ti je lakše, kreni od 5 ili 10%. Pazi da posle izdvajanja možeš da platiš sve račune bez minusa.
  • Jedan način da razmišljaš: Dejvid Bah (David Bach), autor knjiga o ličnim finansijama, predlaže da ideš ka tome da izdvajaš otprilike jedan sat od svakog radnog dana, a to je oko osmine plate. To je cilj kome se približavaš, a ne uslov za početak.

Bolje je 2% koje se desi svakog meseca nego 15% koje izdržiš dva meseca.

Primer: Jelena i 3%

Ovo je izmišljen primer, sa okruglim brojkama. Jelena zarađuje 90.000 dinara mesečno. Kad je pogledala izvode, shvatila je da joj do sledeće plate obično ostane oko 4.000 dinara, ali taj novac nikad ne preživi do prvog.

Odlučuje da prvo plati sebe:

Dinara
Plata90.000
3% na poseban račun, na dan plate2.700
Ostaje za ceo mesec87.300

Njena potrošnja je i ranije bila oko 86.000, pa joj posle izdvajanja ostaje oko 1.300 dinara, a 2.700 je već sklonjeno. Za godinu dana to je 12 puta po 2.700, što je 32.400 dinara (bez kamate, samo ono što je ona izdvojila). Ranije za godinu dana nije sklonila ništa.

Najvažnije: Jelena ne troši 2.700 dinara manje u svakoj kupovini. Prvih nekoliko dana mesec izgleda malo skuplji, a onda joj postane normalan. Većina ljudi ne primeti razliku od 3%, a ona se skupi.

Kako da ide samo: tri podešavanja

Ako štednju moraš da pokreneš rukom, desiće se kad ti bude zgodno, a to znači retko. Zato je cilj da ide sama.

  1. Poseban račun za štednju. Račun na koji ne gledaš svakodnevno, odvojen od onog sa kog plaćaš. Šta tačno otvaraš, zavisi od tvoje banke i potreba; poredi uslove sam ili sama, bez žurbe.
  2. Trajni nalog na dan plate. U bankarskoj aplikaciji podesiš da se na datum kad stiže plata prenese tvoj iznos na poseban račun. Ako plata kasni, datum nalog pomeri na dan kasnije.
  3. Mali, tačan iznos. Okrugao broj koji znaš napamet: 2.000, 3.000, 5.000. Nije bitno da bude procenat, bitno je da ne mora da se računa.

Podešavanje traje desetak minuta, jednom. Posle toga ne moraš da misliš o štednji.

Šta ako nema šta da se izdvoji

To se desi, naročito kad su fiksni troškovi veliki. Nekoliko stvari koje pomažu, bez preterivanja:

  • Počni sa 1%. Za platu od 60.000 dinara to je 600 dinara.
  • Pogledaj poslednja tri izvoda i potraži jednu stavku koja nije izbor, na primer pretplatu koju ne koristiš. O tome piše Pretplate za godinu.
  • Ako imaš skup dug, na primer prekoračenje ili kartica, štednja i otplata se ne isključuju, ali pazi da ostaneš iznad minimuma. To zavisi od tvoje situacije.

Nema "nikako" i "mnogo". Ima "malo, ali svakog meseca".

Šta ako me zatreba taj novac

Onda je štednja uradila posao: imaš nešto što nije na glavnom računu. Troškovi koje ne možeš da predvidiš, kao što su popravka frižidera ili zubar, tada ne idu u minus. Ako moraš da uzmeš sa štednje, uzmi i zapiši koliko, pa u sledećem mesecu vrati ako možeš. Nije neuspeh, nego upravo razlog zbog kog se štedi.

Česta pitanja

Da li prvo plati sebe znači da ne smem da trošim za zadovoljstvo? Ne. Ostatak je tvoj i možeš da ga potrošiš bez griže savesti, jer je štednja već obavljena.

Šta ako mi plata nije svakog meseca ista? Za početak izdvoji mali fiksni iznos koji možeš da izdvojiš i u slabom mesecu.

Treba li da štedim u dinarima ili evrima? To zavisi od tvojih ciljeva i od toga u kojoj valuti će ti novac trebati. Ovde nema jednog odgovora.

Gde da držim štednju? Odvojeno od računa sa kog plaćaš. Koji proizvod odgovara, zavisi od tebe i tvoje banke, i to ovaj tekst ne preporučuje.

Jedan korak danas

Večeras otvori bankarsku aplikaciju i podesi trajni nalog na dan plate za iznos od 1 do 3% plate na poseban račun. Ako nemaš poseban račun, prvo ga napravi. Da znaš koliko ti obično ostane, pomaže petnaestominutni pregled novca.

Kako ovo da radiš lakše

Saldo u mesečnom mejlu pokazuje šta je ušlo, šta izašlo i šta je ostalo, pa vidiš da li izdvajanje na dan plate radi. Preuzmeš izvod iz banke, ubaciš ga u Saldo, a on razvrsta stavke u kategorije koje možeš da menjaš. Svi računi i banke vide se na jednom mestu, uključujući poseban štedni račun. Saldo se ne povezuje sa bankom i ne vidi tvoju lozinku. Kako se izvod ubacuje, piše u vodiču za ubacivanje transakcija, a uslovi su na stranici cenovnik.

Izvori

Probaj Saldo

Ubaciš izvod iz bilo koje banke u Srbiji i za minut vidiš gde ti ide novac, po kategorijama. Prvih 7 dana besplatno, bez kartice.

Još iz bloga